Petak, 9. veljače 2018.

MISAO IZ EVANĐELJA DANA

Gluhima daje čuti, nijemima govoriti.

Slikovni rezultat za Mk 7,31-37

U ono vrijeme: Vrati se Isus iz krajeva tirskih pa preko Sidona dođe Galilejskom moru, u krajeve dekapolske. Donesu mu nekoga gluhog mucavca pa ga zamole da stavi na nj ruku. On ga uzme nasamo od mnoštva, utisne svoje prste u njegove uši, zatim pljune i dotakne se njegova jezika. Upravi pogled u nebo, uzdahne i kaže mu: »Effata!« — to će reći: »Otvori se!« I odmah mu se otvoriše uši i razdriješi spona jezika te stade govoriti razgovijetno.

Povezana slika

A Isus im zabrani da nikome ne kazuju. No što im je on više branio, oni su to više razglašavali i preko svake mjere zadivljeni govorili: »Dobro je sve učinio! Gluhima daje čuti, nijemima govoriti.« (Mk 7, 31-37)

Povezana slika

Svetac dana - Sveta Apolonija i Sveta Skolastika​

Sveta Apolonija

Danas slavimo svetu Apoloniju iz Aleksandrije, mučenicu iz III. stoljeća. U vrijeme posljednjih godina vladavine rimskog cara Filipa Arapina (vladao je od 244. do 249) u narodu je izbila buna. Kao odgovor buknuo je progon u kojem su pogubljeni mnogi kršćani, a njihova imanja su pljačkana i paljena. U egipatskom gradu Aleksandriji pored ostalih uhvatili su i đakonicu Apoloniju, stariju kršćanku, uglednu, mudru i omiljenu predvodnicu tamošnjih vjernika, glasovitu po svojem apostolskom radu i svetom životu. Tukli su je, šamarali i čupali joj zube kliještima, ali se nije odrekla svoje vjere. Potom su naložili vatru i zaprijetili joj da će ju baciti u oganj ako se ne odrekne svoga Boga i vjere u Isusa Krista. Ona je zamolila da je načas oslobode, a kad su to učinili, sama je skočila u vatru i izgorjela. 

Sveta Apolonija

Dogodilo se to godine 249, a Dionizije, biskup Aleksandrije (247-265), u svojem pismu Fabijanu, biskupu Antiohije, s divljenjem i bez osude opisuje Apolonijin čin. I sveti Augustin u svojem djelu „O državi Božjoj državi“ ističe da je slobodno svojom voljom poći u smrt, samo da se izbjegne grijeh i govori da je taj čin posljedica naročite pobude od strane Duha Svetoga. Štovanje svete Apolonije brzo se raširilo najprije na Istoku, a zatim i na Zapadu. Sagrađene su mnoge crkve i kapele u čast aleksandrijske mučenice. Umjetnici je obično prikazuju kao mladu djevojku i često je slikaju s kliještima u rukama ili sa zlatnim zubima na ogrlici. Zazivaju je kod zubobolje i stomatoloških problema, a zaštitnica je zubara, stomatologa, dentalne medicine te mnogih gradova i župa diljem svijeta.

Sveta Apolonija

Sveta Skolastika

Sveta Skolastika Nursijska (Scholastica, Scolastica da Norcia) bila je sestra blizanka svetog Benedikta opata, utemeljitelja benediktinaca i zaštitnika Europe.“Skolastika stoji kao proljetni smiješak uz svog ozbiljnog brata Benedikta", piše u jednom njemačkom svetačkom zborniku. Rođena je 480. u Norciji (Umbrija). O životu svete Skolastike doznajemo iz druge knjige „Dijaloga“ svetog Grgura Velikog, posvećene životu svetog Benedikta. Od djetinjstva je Skolastika bila posvećena dragom Bogu, a kao redovnica živjela je ponizno, skromno i šutljivo, u molitvi stalno povezana s Isusom. Nekoliko godina prije smrti boravila je u ženskom samostanu u Plombarioli, nedaleko benediktinskog samostana u Monte Cassinu. Prema strogim redovničkim pravilima samo jednom godišnje smjela je provesti dan sa svojim bratom Benediktom u duhovnim razgovorima. Susret se odvijao u prostoriji na samostanskom posjedu, kamo bi Benedikt došao u pratnji jednog učenika. Dirljiv je opis posljednjeg susreta Benedikta i Skolastike. Dan su proveli u hvaljenju Boga i duhovnim razgovorima. Prije mraka su blagovali, a poslije još malo razgovarali. Kad je Benedikt htio poći u samostan, Skolastika ga je zamolila da ostane i da cijelu noć provedu zajedno. Htjela je razgovarati o radostima nebeskoga života, ali Benedikt nije želio provesti noć izvan samostana. Nato je Bog na usrdnu Skolastikinu molitvu poslao silan pljusak i snažnu grmljavinu koja ih je zadržala zajedno do zore. 

Sveta Skolastika

Tri dana poslije tog susreta Benedikt je imao viđenje sestrine duše kako izlazi iz tijela i u obliku golubice leti u raj. Skolastika je preminula 10. veljače 547. Benedikt je poslao braću redovnike po tijelo svoje sestre i položio ga u grob pripravljen za njega samog. U kolijevci benediktinskog reda, u glasovitom samostanu Monte Cassinu, na njihovom zajedničkom grobu piše: "Benedikt i Skolastika došli su na zemlju jednim porodom, bili odani Bogu jednom pobožnošću i ovaj ih jedan grob čuva." Vjernički puk zaziva svetu Skolastiku kod grčeva, protiv udara groma i u vrijeme suše za kišu. Zaštitnica je redovnica benediktinki i francuskog grada Le Mansa, posvećeni su joj brojni samostani, crkve, kapele i oltari, a prikazali su je u svojim djelima mnogi velikani likovne umjetnosti.

Sveta Skolastika