Nedjelja, 11. veljače 2018.

MISAO IZ EVANĐELJA DANA

I odmah nesta s njega gube i očisti se.

Fotografija Kristine- Kiki Terihaj.

U ono vrijeme: Dođe k Isusu neki gubavac, klekne i zamoli: »Ako hoćeš, možeš me očistiti!« Isus ganut pruži ruku, dotače ga se pa će mu: »Hoću, budi čist!« I odmah nesta s njega gube i očisti se. Isus se otrese na nj i odmah ga otpravi riječima: »Pazi, nikomu ništa ne kazuj, nego idi, pokaži se svećeniku i prinesi za svoje očišćenje što propisa Mojsije, njima za svjedočanstvo.« Ali čim iziđe, stane on uvelike pripovijedati i razglašavati događaj tako da Isus više nije mogao javno ući u grad, nego se zadržavao vani na samotnim mjestima. I dolažahu k njemu odasvud. (Mk 1, 40-45)

Povezana slika

Svetac dana - Gospa Lurdska i Sveti Benedikt iz Anianea​

Gospa Lurdska

Lurd (Lourdes), mali grad s oko 15 tisuća žitelja, u jugozapadnoj Francuskoj (departman Hautes-Pyrénées, regija Midi-Pyrénées), na rijeci Gave de Pau u Pirenejima, 60 kilometara jugozapadno od Toulousea, značajno je i omiljeno hodočasničko odredište. Godine 1858, četrnaestgodišnjoj Bernardici (Bernardette) Soubirous, mlinarevoj kćerki, u spilji Massabielle osamnaest puta ukazala se Blažena Djevica Marija. Prvo ukazanje dogodilo se 11. veljače 1858, kada je Bernardica vidjela Gospu u spilji nedaleko grada, skupljajući drva za ogrjev u društvu svoje sestre i prijateljice. Slična ukazanja ponovila su se te godine još 17 puta, sve do 16. srpnja 1858. U svojim obraćanjima Bernardici Marija ju je pored ostalog potaknula da iskopa izvor s ljekovitom vodom, zaželjela dolazak mnoštva vjernika na mjesto ukazanja, preporučila molitve i pokoru za nevoljne grešnike, bolesni svijet i obraćenje nevjernika, zatražila podizanje crkve na tom mjestu i predstavila se kao Bezgrešno Začeće.

Gospa Lurdska

Ukazanja u Lurdu spojila su nebo i zemlju, a prožeta su pozivima na molitvu, pokoru i obraćenje. Marija se za prenošenje svojih poruka poslužila siromašnom i neukom mlinarevom kćerkom. Svevišnji putem Majke znakovito izabire malene i ponizne. To je velika poruka i značajna pouka lurdskih događanja. Lurdska ukazanja potiču Crkvu i vjernike na čistoću, skromnost, spremnost na žrtvu te na molitvu i ljubav prema bolesnicima, siromasima i nevoljnicima.

Gospa Lurdska

Papa Pio IX. ovlastio je 1862. mjesnog biskupa da dopusti štovanje Blažene Djevice Marije Lurdske. Bernardette Soubirous proglašena je blaženom 1927, a svetom 1933. Godišnje Lurd posjeti više od 5 milijuna hodočasnika. Uz spilju su sagrađene bazilika (1876) i velika crkva svetog Pija X. (1958), s 20 do 30 tisuća sjedala. U Lurdu su se dogodila i danas se događaju mnogobrojna tjelesna i duhovna ozdravljenja. Gospi Lurdskoj posvećena su mnoga naselja, učilišta, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva.

Gospa Lurdska - kapucinska crkva u Rijeci

Sveti Benedikt iz Anianea

Sveti Benedikt iz Anianea (Benoît d'Aniane, Benedikt von Aniane), prozvan i «drugi Benedikt», benediktinski opat i reformator, rodio se 747. kao Witiza (latinski Euticius), sin Aigulfa, grofa od Maguelonea, u aristokratskoj vizigotskoj obitelji, u Languedocu, pokrajini na jugu Francuske. Bio je u službi franačkih vladara, najprije Pipina Maloga, a zatim Karla Velikoga. Sudjelovao je 773. u ratnom pohodu Karla Velikog i umalo se utopio u rijeci Ticinu kod Pavije, kad je pokušao spasiti svoga brata. Na savjet nekog pustinjaka odlučio je 774. stupiti u šumski samostan Saint-Seine, u blizini Dijona (Burgundija, istočna Francuska). Tada je uzeo redovničko ime Benedikt. Tamo je živio o kruhu i vodi, spavao na golom podu i hodao bosonog. Kad su ga po opatovoj smrti htjeli izabrati za njegovog nasljednika, povukao se 782. u Aniane (danas departman Hérault, Languedoc, južna Francuska), kraj istoimene rječice i tamo na vlastitoj zemlji osnovao samostan. Oko njega su se okupili prvi učenici, a on je uveo redovnička pravila istočnih otaca Pahomija i Bazilija. Ta pravila iskazala su se kao prestroga pa je on u svoj samostan uveo pravila svetog Benedikta. Nije se zadovoljio samo radom u svojem samostanu, već je obilazio i druge samostane, poučavao monahe i dijelio obilnu milostinju. S njim je obično putovao njegov učenik, tajnik i biograf, sveti Ardo Smaragdus. Oko Benedikta se počeo okupljati velik broj učenika, njih oko 300, pa je počeo osnivati nove benediktinske samostane, koji su djelovali pod upravom njegovog samostana u Anianeu. Ljudevit Pobožni, sin Karla Velikog, povjerio je Benediktu zadatak da obnovi sve samostane u Akvitaniji. On je to učinio s velikom revnošću pa ja Ljudevit, kada je postao car, nadležnost Benedikta proširio na sve samostane u Franačkoj. 

Sveti Benedikt iz Anianea

Nedaleko svoje prijestolnice u Aachenu Ljudevit je Benediktu na rijeci Inde 814. sagradio opatiju Kornelimünster (Nordrhein-Westfalen). Benedikt je u tu opatiju doveo tridesetak najuglednijih monaha iz svih samostana. U Aachenu je 817. održana značajna sinoda opata benediktinskog reda, sa željom da se pravila svetog Benedikta, osnivača reda, usklade i uvedu u sve samostane. Duša toga skupa bio je osnivačev imenjak, Benedikt iz Anianea. Smatra se obnoviteljem zapadnog monaštva pa je stoga i nazvan „drugim Benediktom“. U njegov uzorni samostan na rijeci Inde dolazili su redovnici iz ostalih opatija kako bi se naučili savršenom redovničkom životu i prenijeli ga u svoje zajednice. Benedikt je često odlazio na raskršća i prolaznicima naviještao Radosnu vijest. Zalagao se svesrdno za pravovjerni Kristov nauk i propovijedao protiv tadašnjih krivovjernih zabluda, osobito protiv adopcionizma kojeg je zagovarao biskup Felix iz Urgela. Napisao je i broja djela, rasprave i pisma. Na vrhuncu karolinškog carstva, Benedikt je odigrao izuzetnu značajnu ulogu u crkvenom i političkom životu. Iscrpljen napornim, svestranim radom, preminuo je na današnji dan, 11. veljače 821, u svojem Kornelimünsteru.

Sveti Benedikt iz Anianea